... Baudelaire-ovo Svjetlo zla...
11.03.2010.
... još bi jednom zapoÄeo sa citatom iz knjižice eseja pokojnog Hrvoja BožiÄevića Kartica - dvije (navodim je s toga, što mi do Äitanja iste ovaj podatak, eto - nije bio poznat):
Jedan od najogorÄenijih protivnika fotografije bio je Charles Baudelaire. Tvrdio je kako fotografija nema prava na kreativnost jer je stvorena samo zato da bi se laskalo taštini onih koji se ne razumiju u umjetnost. Pjesnik je odbijao priznati zbilju snimljenu kroz objektiv, smatrajući da će tako biti osporeno njegovo pravo na rafiniraniju spoznaju stvarnosti.
... Hrvoju je ovaj uvod o Charlesu Baudelaire-u (1821.-1867.), poslužio kao uvod u osvrt na ameriÄku fotografiju prošlog stoljeća, ali ja bi se neÄim drugim poigrao...
... naime, fotografija tada uopće nije figurirala kao umjetnost i odakle C.B.-u (e ovdje bi danas, obzirom na težinu njegove izjave trebalo stajati - podaci poznati autoru!) uopće potreba, pa recimo pravo i kompetencije, a u krajnju ruku i pobude, da govori sa tako teškim kvalifikacijama!!?...
(a odakle tek meni kompetencije!!? - op.aut.)
... usput, da odmah ovdje razjasnimo: Baudelaire-ovo pjesništvo nije predmet razmatranja i ni u Äemu ne želim umanjiti njegovo autorsko-pjesniÄko naslijeÄ‘e!!!...
... dakle, da pokušamo malo rasvijetliti tadašnje povijesno-umjetniÄko okruženje kao mogući uzrok nastanka njegovih gornjih tvrdnji... u vrijeme posvemašnjeg romantizma Charles-ova "zla kitica cvijeća" - Les Fleurs du mal, naišla je na velike osude i gotovo opći prezir... sudska zabrana nekih pjesama osakatila je ta prva izdanja Cvjetova zla i Charles je time bio zasigurno ogorÄen... no to sigurno nije bio razlog eksperimentiranju sa opijumom i hašišem... već je on tada Äesto gubio Ävrsto tlo pod nogama uz pomoć raznih opijata... i njegova je društvena ravnoteža bila stalno ljuljana financijski neopravdanim luksuznim životom koji je vodio, natapajući ga (uz droge) i alkoholom na u to vrijeme vrlo živahnoj pariškoj cafe sceni...
... manje je možda nekima poznato (u odnosu na njegov pjesniÄki dar i rad!) da se Charles, osobito nakon nevolja sa Cvijećem, bavio i kritikama... posebno je zasigurno bio bijesan kada se, u to vrijeme izuzetno rigorozan, Pariški salon 1863. drznuo odbiti više od 4.000 umjetniÄkih djela, pritom odbivši Äak i njegovog miljenika Édouarda Manet-a... salon koji je te godine odbio Manet-ov "DoruÄak na travi", isprovocirao je tada i samog Napoleona III, pa je isti (kao glavni sponzor) naredio osnivanje i Salona Odbijenih... ne znam toÄno vrijeme nastanka njegove izjave o fotografiji, ali možda je upravo te godine, sjedeći negdje na chez lounge-ima Salon des Refusés-a sazrio Baudelaire-ov bijes prema fotografiji... a uz sve to, proteklih godina, njegovi su prijatelji, meÄ‘u kojima je tada bio i Felix Tournachon Nadar, u povojima fotografije pronašli sjajan biznis koji su svesrdno razvijali puneći lahko džepove i naplaćujući masno od dokone klijentele svakovrsne portrete, uvodeći Äak i retuš (tada oÄito nasušno potreban!), podliježući i tako "željama novca"... kako je Nadar tada samo navodno namiještao svoje modele, dok su sve ostale manufakturne radnje dagerotipije obavljali brojni suradnici, možda je i sjećanje na tu tvorniÄku profitabilnu foto-trakicu dolijevalo ulje na vatru, koja je onda širila Charles-ove opojne dimne kolutiće...
... ili je možda bio ljut pregledavši Nadar-ove dagerotipije njegove nage Jeanne Duval, koju su tada mogli vidjeti i svi drugi, svi ti "obiÄni drugi" radnici u Nadar-ovim radionicama novca, koji su se doÄepali tih ploÄa i dirali ih (ju) - svi koji su mogli vidjeti to divno tijelo i te duge crne kose... ne postoji naime traga o istim dagerotipijama... a kako bi ih bilo kad ih je možda Charles u bijesu uništio!!?... je li tada nastala njegova želja da baš Manet napravi sliku njegove ljubavnice, božice i muze - ne bi li je time oÄistio od prljave novotarije koja se nadvila nad ljepotom tamnopute Jeanne!!?... sve je ovo naravno plod mašte pisca ovih redaka, ali - ne škljocaj vraže!!?...
... nije poznato je li Baudelaire-a možda iznervirala boja koja se tada pojavila na fotografijama (prvi foto o-bojci sežu negdje iz 1861, godine!), ali je sada jasno ga je svakako naljutila francuska vlada otkupivši domišljati sustav Jacquesa Deguerre-a (inaÄe, da ironija bude veća - umjetnika/slikara!) i predavši izum francuskoj, a i svjetskoj javnosti na trajno, kratko korištenje...
... kako je Baudelaire ipak živio u doba svekolikog "weltschmertz-a", za pretpostaviti je da se i on, valjda duboko uvrijeÄ‘en pretencioznošÄ‡u medija u uzlasku, potrudio odbiti kritiÄarsko oÄinstvo fotografiji pri njenom porodu, ne Äekajući njenu adolescenciju i zrelo doba, ćuteći već tada, njenu ljepotu uroÄ‘eni joj realizam ili Äak natruhe naturalizma koje (u to doba svakako!) svijet uopće "nije trebao"...
... kako bi vrednovanje fotografije u umjetnosti prošlo tj. izgledalo danas!!?... dobro, naravno da to nije više potrebno - fotografija je zauzela zasluženo mjesto u modernoj umjetnosti... ali isto valja navesti npr. kako je Académie des Beaux-Arts uvela Odjel VIII tj. odjel fotografije tek 2005., a svog prvog Älana inaugurirala potom - 2007. godine!?...
... no valja nam malo prestati mudrovati i zabaviti se modernim naÄinima usporedbe... pada mi tako na pamet (a da se u tu svrhu malo i našalim), da se pomognem metodologijom provjere tehnikalijama, koju koristi vjerojatno najpoznatiji internet site koji se bavi testiranjem i vrednovanjem karakteristika fotoaparata na tržištu (neću ovdje spominjati koliko su privrženi proizvoÄ‘aÄu Äije ime poÄinje sa C, a nije Casio!) - site-u dpreview.com! Kategorije fotoaparata postati će za ovu potrebu "skup svih umjetnosti", a karakteristike fotoaparata - obilježja fotografije kao jedne umjetnosti (al' naravno na dpreview naÄin!).
Dakle - ovako bi to po meni izgledalo (uz naravno, nemalo prevodilaÄke i mrvicu licentie poetice):
Art Category valued / Vrednovana umjetnost - Fotografija
Build quality / Kvaliteta - film ili digitalija!!? (:OI)
Ergonomics & handling / Rukovanje i operabilnost - iznimna
Features / Mogućnosti - ogromne (vidi u rjeÄniku pod Photoshop!)
Metering & focus accuracy / Mjerljivost i preciznost - ??? - ovdje se predajem
Image quality (raw) / Vizualna Kvaliteta - fina
Image quality (jpeg) Vizualna kvaliteta - gruba tj. teško se da popraviti (:OI)
Low light / high ISO performance / Pushing the "bešumni" limit!!! - opasno podruÄje (:OI)
Performance / UÄinkovitost - raste tj. kartice su sve spremabilnije
Movie-video mode / FilmiÄnost!?? - velika - ups, jel' ovo za jednu 2. umjetnost!?
Value for Money / Vrijednost za novac - da se ponekad i prodati...
Good for / Dobra za - ponijeti!!!
Not so good for / Ne tako dobra - za kiparstvo, ako niste Brancusi (:OI)
Overall score / Ukupan rezultat - 79% tj. gotovo prava umjetnost!!! (:O))
Highly Recomended (Just!) - Vrlo preporuÄljivo (al' na knap!)
... eto, izgleda da smo i nakon ove (površne!) tehno-analize pokušavši zadovoljiti i pixel peeper-e, skoro dokazali - gosp. Baudelaire definitivno nije imao pravo...
… voljeli mi Charlesa Baudelaire-a ili ne: sasvim je svejedno... ali znajući koliko danas uživamo u fotografiji svih vrsta i podvrsta, definitivno je dobro da fotografiju danas ne zovemo i "Les Feux du mal" ili po pitanju svjetla ipak toÄnije: "La Lumière du mal" svjetske umjetnosti...
... au revoir - mes Amis...
Jedan od najogorÄenijih protivnika fotografije bio je Charles Baudelaire. Tvrdio je kako fotografija nema prava na kreativnost jer je stvorena samo zato da bi se laskalo taštini onih koji se ne razumiju u umjetnost. Pjesnik je odbijao priznati zbilju snimljenu kroz objektiv, smatrajući da će tako biti osporeno njegovo pravo na rafiniraniju spoznaju stvarnosti.
... Hrvoju je ovaj uvod o Charlesu Baudelaire-u (1821.-1867.), poslužio kao uvod u osvrt na ameriÄku fotografiju prošlog stoljeća, ali ja bi se neÄim drugim poigrao...
... naime, fotografija tada uopće nije figurirala kao umjetnost i odakle C.B.-u (e ovdje bi danas, obzirom na težinu njegove izjave trebalo stajati - podaci poznati autoru!) uopće potreba, pa recimo pravo i kompetencije, a u krajnju ruku i pobude, da govori sa tako teškim kvalifikacijama!!?...
(a odakle tek meni kompetencije!!? - op.aut.)
... usput, da odmah ovdje razjasnimo: Baudelaire-ovo pjesništvo nije predmet razmatranja i ni u Äemu ne želim umanjiti njegovo autorsko-pjesniÄko naslijeÄ‘e!!!...
... dakle, da pokušamo malo rasvijetliti tadašnje povijesno-umjetniÄko okruženje kao mogući uzrok nastanka njegovih gornjih tvrdnji... u vrijeme posvemašnjeg romantizma Charles-ova "zla kitica cvijeća" - Les Fleurs du mal, naišla je na velike osude i gotovo opći prezir... sudska zabrana nekih pjesama osakatila je ta prva izdanja Cvjetova zla i Charles je time bio zasigurno ogorÄen... no to sigurno nije bio razlog eksperimentiranju sa opijumom i hašišem... već je on tada Äesto gubio Ävrsto tlo pod nogama uz pomoć raznih opijata... i njegova je društvena ravnoteža bila stalno ljuljana financijski neopravdanim luksuznim životom koji je vodio, natapajući ga (uz droge) i alkoholom na u to vrijeme vrlo živahnoj pariškoj cafe sceni...
... manje je možda nekima poznato (u odnosu na njegov pjesniÄki dar i rad!) da se Charles, osobito nakon nevolja sa Cvijećem, bavio i kritikama... posebno je zasigurno bio bijesan kada se, u to vrijeme izuzetno rigorozan, Pariški salon 1863. drznuo odbiti više od 4.000 umjetniÄkih djela, pritom odbivši Äak i njegovog miljenika Édouarda Manet-a... salon koji je te godine odbio Manet-ov "DoruÄak na travi", isprovocirao je tada i samog Napoleona III, pa je isti (kao glavni sponzor) naredio osnivanje i Salona Odbijenih... ne znam toÄno vrijeme nastanka njegove izjave o fotografiji, ali možda je upravo te godine, sjedeći negdje na chez lounge-ima Salon des Refusés-a sazrio Baudelaire-ov bijes prema fotografiji... a uz sve to, proteklih godina, njegovi su prijatelji, meÄ‘u kojima je tada bio i Felix Tournachon Nadar, u povojima fotografije pronašli sjajan biznis koji su svesrdno razvijali puneći lahko džepove i naplaćujući masno od dokone klijentele svakovrsne portrete, uvodeći Äak i retuš (tada oÄito nasušno potreban!), podliježući i tako "željama novca"... kako je Nadar tada samo navodno namiještao svoje modele, dok su sve ostale manufakturne radnje dagerotipije obavljali brojni suradnici, možda je i sjećanje na tu tvorniÄku profitabilnu foto-trakicu dolijevalo ulje na vatru, koja je onda širila Charles-ove opojne dimne kolutiće...
... ili je možda bio ljut pregledavši Nadar-ove dagerotipije njegove nage Jeanne Duval, koju su tada mogli vidjeti i svi drugi, svi ti "obiÄni drugi" radnici u Nadar-ovim radionicama novca, koji su se doÄepali tih ploÄa i dirali ih (ju) - svi koji su mogli vidjeti to divno tijelo i te duge crne kose... ne postoji naime traga o istim dagerotipijama... a kako bi ih bilo kad ih je možda Charles u bijesu uništio!!?... je li tada nastala njegova želja da baš Manet napravi sliku njegove ljubavnice, božice i muze - ne bi li je time oÄistio od prljave novotarije koja se nadvila nad ljepotom tamnopute Jeanne!!?... sve je ovo naravno plod mašte pisca ovih redaka, ali - ne škljocaj vraže!!?...
... nije poznato je li Baudelaire-a možda iznervirala boja koja se tada pojavila na fotografijama (prvi foto o-bojci sežu negdje iz 1861, godine!), ali je sada jasno ga je svakako naljutila francuska vlada otkupivši domišljati sustav Jacquesa Deguerre-a (inaÄe, da ironija bude veća - umjetnika/slikara!) i predavši izum francuskoj, a i svjetskoj javnosti na trajno, kratko korištenje...
... kako je Baudelaire ipak živio u doba svekolikog "weltschmertz-a", za pretpostaviti je da se i on, valjda duboko uvrijeÄ‘en pretencioznošÄ‡u medija u uzlasku, potrudio odbiti kritiÄarsko oÄinstvo fotografiji pri njenom porodu, ne Äekajući njenu adolescenciju i zrelo doba, ćuteći već tada, njenu ljepotu uroÄ‘eni joj realizam ili Äak natruhe naturalizma koje (u to doba svakako!) svijet uopće "nije trebao"...
... kako bi vrednovanje fotografije u umjetnosti prošlo tj. izgledalo danas!!?... dobro, naravno da to nije više potrebno - fotografija je zauzela zasluženo mjesto u modernoj umjetnosti... ali isto valja navesti npr. kako je Académie des Beaux-Arts uvela Odjel VIII tj. odjel fotografije tek 2005., a svog prvog Älana inaugurirala potom - 2007. godine!?...
... no valja nam malo prestati mudrovati i zabaviti se modernim naÄinima usporedbe... pada mi tako na pamet (a da se u tu svrhu malo i našalim), da se pomognem metodologijom provjere tehnikalijama, koju koristi vjerojatno najpoznatiji internet site koji se bavi testiranjem i vrednovanjem karakteristika fotoaparata na tržištu (neću ovdje spominjati koliko su privrženi proizvoÄ‘aÄu Äije ime poÄinje sa C, a nije Casio!) - site-u dpreview.com! Kategorije fotoaparata postati će za ovu potrebu "skup svih umjetnosti", a karakteristike fotoaparata - obilježja fotografije kao jedne umjetnosti (al' naravno na dpreview naÄin!).
Dakle - ovako bi to po meni izgledalo (uz naravno, nemalo prevodilaÄke i mrvicu licentie poetice):
Art Category valued / Vrednovana umjetnost - Fotografija
Build quality / Kvaliteta - film ili digitalija!!? (:OI)
Ergonomics & handling / Rukovanje i operabilnost - iznimna
Features / Mogućnosti - ogromne (vidi u rjeÄniku pod Photoshop!)
Metering & focus accuracy / Mjerljivost i preciznost - ??? - ovdje se predajem
Image quality (raw) / Vizualna Kvaliteta - fina
Image quality (jpeg) Vizualna kvaliteta - gruba tj. teško se da popraviti (:OI)
Low light / high ISO performance / Pushing the "bešumni" limit!!! - opasno podruÄje (:OI)
Performance / UÄinkovitost - raste tj. kartice su sve spremabilnije
Movie-video mode / FilmiÄnost!?? - velika - ups, jel' ovo za jednu 2. umjetnost!?
Value for Money / Vrijednost za novac - da se ponekad i prodati...
Good for / Dobra za - ponijeti!!!
Not so good for / Ne tako dobra - za kiparstvo, ako niste Brancusi (:OI)
Overall score / Ukupan rezultat - 79% tj. gotovo prava umjetnost!!! (:O))
Highly Recomended (Just!) - Vrlo preporuÄljivo (al' na knap!)
... eto, izgleda da smo i nakon ove (površne!) tehno-analize pokušavši zadovoljiti i pixel peeper-e, skoro dokazali - gosp. Baudelaire definitivno nije imao pravo...
… voljeli mi Charlesa Baudelaire-a ili ne: sasvim je svejedno... ali znajući koliko danas uživamo u fotografiji svih vrsta i podvrsta, definitivno je dobro da fotografiju danas ne zovemo i "Les Feux du mal" ili po pitanju svjetla ipak toÄnije: "La Lumière du mal" svjetske umjetnosti...
... au revoir - mes Amis...